Kompostiranje
Kompostiranje je prirodni proces razlaganja organskog otpada, ostataka biljaka koji se događa u prirodi i završna je faza životnog ciklusa većine biljaka. Kompost sadrži visoki udio humusa, obogaćuje tlo i idealan je za prihranu biljaka u vrtu, voćnjaku i cvjetnjaku. Umjesto umjetnih gnojiva koja onečišćuju tlo jer se obično koriste pretjerano, uz što ih i skupo plaćate, biljke možete prihranjivati kompostom, prirodnim i besplatnim gnojivom koji možete izraditi sami.
Najveća količina otpada u prosječnom kućanstvu otpada na organski, odnosno biootpad. Biootpad su ostatci voća i povrća, kave i čajeva te svih drugih organskih namirnica, kao što su ljuske jaja, koji nastaju u kućanstvu prilikom pripreme hrane. U ukupnom udjelu komunalnog mješovitog otpada, udio biootpada iznosi i preko 40%.
Sav taj otpad može se kompostirati i tako postati vrijedna hrana za biljke.
Kompostiranje se vrši postupno, te u kontroliranim uvjetima. Važnu ulogu u preradi biljnih tvari imaju mikroorganizmi koji razlažu organske otpad.
Kompost je besplatan i može se jednostavno napraviti u vrtu.
U prirodi nema otpada. Priroda sve kompostira i reciklira.
Biootpad stvara i probleme na odlagalištima otpada zbog toga što stvara procjedne vode i opasan plin metan koji može dovesti do požara a uz to je i stklenički plin koji doprinosi efektu staklenika i klimatskim promjenama.
Recept za kompostiranje
Savjeti:
Prilikom nabave hrane vodite računa o trajnosti namirnica, planirajte obroke i nabavku namirnica.
Bacanje hrane je doslovce bacanje novaca. UHrvatskoj se još uvijek baca previše hrane.
Uzgajajte vlastitio voće i povrće.
Kupujte kod lokalnih domaćih proizvođača.Na taj način podupirete domaću proizvodnju.
Kompostiranje je prirodni proces, zatvoreni krug suradnje čovjeka i prirode. Svatko može tome doprinijeti tom procesu što stvara osjećaj zadovoljstva i povratka tokovima iskonske prirode i povezanosti sa prirodom.
Što možemo kompostirati?
- Trava, korovi koji nema sjemena, dijelovi biljaka koji se ne mogu iskoristiti;
- ostatci od povrća i voća;
- suho lišće (osim lišća od oraha) i granje, kora drveta, iglice četinara;
- uvelo cvijeće;
- piljevina, slama, sijeno, strugotine;
- talog čaja i kave;
- ljuske jajeta;
- papir, karton, ambalaža od jaja, novine (ne smiju biti u boji i biti lijepljene) – sve usitnjeno i navlaženo, u tanjim slojevima;
- vuna, pamuk;
- perje, životinjska dlaka, kosa;
- pepeo (u malim količinama, jednakomjerno raširen);
- gnoj/gnojivo (kada treba potaknuti rad mikroorganizama).
Kompostiranjem rješavamo problem organskih otpada iz kuhinje i vrta. Hrana uzgojena bez umjetnih gnojiva i drugih kemikalija ima bolju kvalitetu te je zdravija.