U opasni otpad spadaju baterije, akumulatori, motorna ulja, kemikalije, lakovi i boje, lijekovi, građevinski otpada koji sadrži azbest, teški metali kao primjerice živa iz razbijenog toplomjera.

Prema definiciji u Zakonu o održivom gospodarenju otpadom opasni otpad je sav otpad koji ima jedno ili više navedenih svojstva: eksplozivnost , svojstvo oksidiranja, zapaljivost, nadražljivost štetnost za organizam, otrovnost, kancerogenost, svojstvo nagrizanja, infektivnost, teratogenost (toksičnost za reprodukciju) mutagenost, svojstvo otpuštanja otrovnih plinova, ekotoksičnost, svojstvo otpuštanja otrovnih plinova kemijskom reakcijom ili biološkom razgradnjom. 

Suprotno opasnom otpadu, inertni otpad ne ugrožava okoliš jer uopće ne sadrži ili sadrži vrlo malo tvari štetnih po okoliš.

Mali kućanski aparati poput miksera, blendera, kuhala za vodu, tostera, sušila za kosu, elektroničkih brijača, trimera, električnih četkica za zube, mobitela, raznih punjača i sličnih predmeta sadrže nekoliko stotina različitih materijala. Sadrže plastiku i metale, a često su pojedini djelovi izrađeni i od po okoliš i zdravlje opasnih teških metala te se kao takvi moraju posebno zbrinjavati.

Kako bi se spriječio štetan utjecaj tih tvari na okoliš i zdravlje ljudi, vrlo je bitno da se EE otpad sakuplja odvojeno od komunalnog otpada i zatim zbrinjava na ekološki prihvatljiv način.

Elektronički otpad može se odložiti u reciklažno dvorište a pojedine trgovine elektronikom i električkim kućanskim aparatima preuzimaju iskorištene elektroničke uređaje te ih zbrinjavaju.

Građevni otpad je otpad nastao prilikom gradnje ili rekonstrukcije građevina, rekonstrukcije unutarnjih dijelova zgrada i kuća, uklanjanja i održavanja postojećih građevina, te otpad nastao od iskopanog materijala, koji se ne može bez prethodne oporabe koristiti za građenje građevine.

Građevni otpad mora se odvojeno skupljati i zatim reciklirati. Vlasnik građevnog otpada mora otpad predati tvrtki koja ima koncesiju za gospodarenje građevnim otpadom. U pojedinim reciklažnim dvorištima može se odvajati i građevinski otpad, ovisno o veličini i internim pravilima reciklažnog dvorišta.

Zabranjeno je odlaganje građevnog otpada na mjestu nastanka ili na lokacijama koje za to nisu predviđene. Zbog potpunije oporabe otpade, prilikom zbrinjavanja poželjno je odvojeno prikupiti i sastavnice takvog otpada kao što su željezno, drvo, staklo, cigla, beton i plastika, koje potom valja pojedinačno zbrinuti.

Veliki dio građevinskog otpada može se oporabiti i koristiti kod gradnje prometnica.

Glomazni otpad čine veliki predmeti koje nije moguće odložiti na standardni način u spremnike zbog njihove veličine i volumena. To je najčešće stari namještaj, madraci, uredski namještaj te različiti elektronički i električni predmeti koji se koriste u kućanstvnima poput hladnjaka, perilica za rublje, sušilica, peči, starih radijatora itd.

Krupni (glomazni) otpad je predmet ili tvar koju je zbog volumena i /ili mase neprikladno prikupljati u sklopu usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada.

Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17) zabranjuje odlaganje krupnog (glomaznog) otpada na javnim površinama.

Naručivanje usluge Zahtjev za odvoz glomaznog otpada